Ćuprija - Rimljani su ga zvali Horeum margi, Vizantija Rabnel, a Sloveni Ravno Grad na osam mostova Za temelje modernog grada zaslužan je knez Miloš koji je 1834. postavio Okružni sud, Okružno načelstvo, policiju... Opština Ćuprija i njen istoimeni privredno razvijeni grad prostiru se na površini od 287 kilometara kvadratnih , na obalama reke Ravanice i Velike Morave i na obroncima Juhora, južno Kučajskih i Beljaničkih masiva.  | | Centar Ćuprije | Rimski Horeom Margi , slovensko Ravno, danas grad Ćuprija, nalazi se između drumskog i železničkog magistralnog puta Beograd - Niš, na udaljenosti od 145 kilometara od Beograda i 90 kilometara od Niša. Tragovi ljudskog prisustva na području koje zauzima današnja Ćuprija dosežu čak do neolita. Praistorijska naselja pronađena su na većem broju lokaliteta, tu su i nalazišta iz svih kasnijih epoha i ona svedoče o kontinuitetu života na ovim prostorima . Prema mišljenju publiciste Veljka Popovića, ovuda su tutnjale i prolazile vojske brojnih zavojevača, a najstariji spomen grada Ćuprije je rimski "Horeum margi" koji datira iz drugog veka nove ere, zahvaljujući kartografu Ptolomeju. Prvi rimski grad , utvrđen vojni logor na glavnom rimskom putu Via militaris, sadašnja Ćuprija formiran je još u prvom veku na ušću reke Ravanice u Veliku Moravu. Imao je status samoupravnog grada, a kad Rimljani podigoše zidani most preko velike Morave, grad i okolina doživljavaju pravi procvat. Impozantni ostaci tog, i još jednog, rimskog mosta su i danas vidljivi.  | | Stara arhitektura | Krajem četvrtog veka, prilikom podele rimskog carstva na Zapadno i Istočno , Horeum margi je pripao Vizantiji, koja mu daje novo ime Revenele, i to ime grad nosi sve do dolaska Slovena. A prodorom Huna i Avara u ove krajeve, grad je opusteo i porušen do temelja. U sedmom veku Srbi, kao vizantijski podanici, dolaze u ove krajeve i nastanjuju se na ušću Ravanice u Veliku Moravu, a svom naselju daju ime Ravno da bi nešto kasnije krstaši grad nazvali Rabnel. Grad Ravno, kao srpski grad, pominje se i u biografiji Stefana Nemanje, a njegov sin Kralj Stevan Prvovenčani napisao je da je u proleće 1215. godine Stefan Nemanja, sa svojim najmlađim sinom Rastkom (Sveti Sava) susreo u gradu Ravno bugarskog kralja Andriju Drugog. Tatari su 1241. godine napali i opustošili Ravno, da bi srpski Knez Lazar 1376. stvorio novi duhovni i kulturni centar - manastir Ravanicu. Turci su delimično obnovili naselje Ravno pod imenom Morava Varoš, a u drugoj polovini 17. Veka Mehmed paša Ćupilić podiže drveni most na Velikoj Moravi, verovatno na rimskim stubovima, a po ćupriji i Srbi prisvojiše ime svog grada.  |  |  | O Ravanici Manastir Ravanicu, sa crkvom Vaznesenje , moćnim utvrđenjem, trpezarijom i kelijama, podigao je knez Lazar u osmoj deceniji četrnaestog veka . Hram je živopisan, a izmenjena ktitorska kompozicija doslikana je posle Lazareve pogibije na Kosovu 1389. godine. Posle prenosa kneževih moštiju iz Prištine u Ravanicu, manastir je postao mesto hodočašća i centar iz kojeg se širio kult svetog kneza i kosovskih mučenika. Ravanička crkva je prvi spomenik moravskog graditeljstva. Trikonhos je sa osnovom upisanog krsta i pet kupola na naglašenim kockastim postoljima. Fasade su rasčlanjene kolonetama, nišama i kordonskim vencima. Naknadno dozidani otvoreni narteks, srušen u turskim napadima, obnovljen je i islikan freskama između 1717. i 1729. godine. Ravanica jer i prvi spomenik moravskog slikarstva, naglašene lirske osećajnosti i dekorativnosti, i sa ikonografskim programom inspirisan bogosluženjem. |  |  |  |  |  |  |  | |  |  |  | Bitka na Ivankovcu Po izbijanju Prvog srpskog ustanka 1804, Srbi već sledeće godine, 1805, na polju kod Ivankovca izvojevaše veličanstvenu pobedu nad turskom vojskom, uđoše u Ćupriju i staviše do znanja Turcima da je varoš, posle toliko vekova, dobila srpske gospodare. Turci se iz Ćuprije definitivno iseliše 1834. Već sledeće godine, Ćuprija postaje sedište Okruga i dobija Okružni sud, Okružno načelstvo i policiju, lekara i inženjera pri načelstvu, a 1853. godine knjaz Miloš osniva državno poljoprivredno dobro Dobričevo. Na mestu boja na Ivankovcu danas se nalazi lepo uređen spomen park. |  |  |  |  |  |  |  | | |  |
  |